Za rođendan Gradu poklanjamo stihove!
SVETI DUJE
OD PRIN IJADU SEDANSTOTE
SPLISKI PUK MU ŠTUJE SLIKU,
I UTIČE SE MOLITVAN
SVON NEBESKON ZAŠTITNIKU.
MUČENIČE SPLITA GRADA
EVO SMO TI DOŠLI SADA,
DA NAN BUDEŠ U POMOĆI
I PO DANU I PO NOĆI.
POMOZI NAN SVETI DUJE
SAČUVAJ NAS OD SVIH ZALA,
UŽGAT ĆEMO TEBI SVIĆE
DA TI BLIŠĆI KATEDRALA.
A SVETAC SE OZGAR SMIJE
KA OTAC NA SVOJE DITE,
ISPO SRCA SVOJ GRAD TIŠĆI
PA MU ŠAPJE: CVITAJ SPLITE!
Autor:
Verica Buškulić, odgojitelj
SVAKO DITE KOJE IDE SPAT
Svako dite koje ide spat
mora ruke prat.
Šporke ruke u posteju ne smu:
šporka se lancun
pa pane u portun.
Šporki se ruk i san pripane,
pa pobigne priko oka, priko oka
-priko mora…
Crtala mala, crtala,
pa prstiće išporkala.
Šporkane ručice, ča ćete sad
nego se umit, nego se prat
su puno vode i malo sapuna,
zeru upiranja i mrvu škripuna:
najveće maće
u more staće
Vodice bako, upireš jako!
To prstić ne voli
jerbo ga boli,
Pa ovi mali prstić plače,
prstić – palčić
Plačimačić!
A kad` ga boli, a ka` ga boli,
kako ono govori?
– Lelelele, ajmeeee!
Mile moje radišne ručice,
majušne prstiće ne date oprat,
ma morate poć spat, ma morate poć spat.
Pituro! Koluro! Ćaćina curice!
Bržje – boje u posteju upadaj
i spavaj i spaa-vaaj….
Prsti tvoji nisu šporki,
posteju ne plašu.
Posteja je zdravi brodić,
koji preko mora ploveć spava;
ti si jarbol, san je sidro,
ja san vitar, ti si jidro,
TVOJI PRSTI SU ZASTAVA.
Autor:
Tonči Petrasov Marović
Iz zbirke pjesama ČA TRIBA GOVORIT
ŠPORKI ROKO
U našu kalu zvanu Dišpet
bija jedan mulac
ča ni jima rišpet
Ne samo da nikoga ni pozdravja´
vengo ka´ bi vode pija
nikomu ni nazdravja
A šporak je ka prase bija
jerbo se prat nikad ni tija
Ni zmije ni zime ga ni bilo straj
i uvik mu je barenko jednanoga bila bosa
pa je jema kvintal sline ispo nosa
koju nikad nije tra
I prozvaše ga – Šporki Roko
jer mu je sve bilo šporko:
ruke, noge, lice, a deboto i joko!
Ma tako je š njin bilo
samo dok je bija mali
a čim je ponaresta
-posta je ka i ostali….
Autor:
Tonči Petrasov Marović
Iz zbirke pjesama ČA TRIBA GOVORIT
Dijalektalni govor splitske čakavice sve je manje prisutan u svakodnevici i polako pada u zaborav. Nastojimo ga kod djece njegovati i oživjeti u vrtićkom okruženju kroz različite aktivnosti: igre riječi, prigodne pjesmice, igrokaze, zagonetke…evo nekoliko primjera.
JUBAV IZA KANTUNA
ZORKA:
Alo Duje! Ma di si krenija?
Izgledaš ka` da si uvenija!
DUJE:
E, moja Zorka,
prema meni uvik gorka,
ladnija od leda,
a slađa od cukra i meda!
ZORKA:
Ma šta to pričaš Duje !?
Nemoj da te neko čuje!
Svi u gradu znaju, pa i ja sama,
da sam prava splitska dama!
DUJE:
Ajde, lipa moja damo,
Čas bi vamo, čas bi tamo.
Al’ evo, držat ću te za rič,
ako ćeš sa mnom na fjeru svetog Duje ić!
ZORKA:
Ma ić ću Duje i na kraj svita,
jer te volin još od onog lita,
kad si mi na rivi srce da,
a moje ukra’ za života dva!
Autor:
Klara Petrić, odgojitelj
Upute za provođenje scenske igre:
- Ponudite djeci da proučavaju fotografije splitske narodne nošnje, tradicijskog nakita, novčića, dukata, itd. te im pročitajte pjesmu “Jubav iza kantuna” (može i više puta, djeca vole ponavljanje, a tako će bolje doživjeti i pjesmu)
- Svoj doživljaj neka nacrtaju na papir flomasterima (u ovom slučaju su nacrtani muški i ženski lik odjeveni u splitsku narodnu nošnju)
- Nacrtane likove potom izrežite i zalijepite na drveni štapić
- Animirajte izrađene scenske lutke te započnite lutkarsku improvizaciju
- Ovakav način igre potiče na socijalizaciju, razvoj pozitivne osobnosti i stvaralačkih sposobnosti, djeteta, a posebno bogati govorno izražavanje (u ovom slučaju na dijalektu splitske čakavice).
SPLITSKE RIČI
Kroz svakodnevne aktivnosti naučite djecu starim splitskim riječima.
Pripremite stol za ručak zajedno s djetetom i pritom imenujte predmete splitskim izrazima, dijete može ponavljati za vama. Koristite riječi kao: tavaja, tavajol, pijat, pinjur, kućarin, čikara, terina, bokal, kaciola, teća.
Dok se odijevate ili pripremate za izlazak, također možete koristiti splitske izraze: bičve, vešta, gaće, mudante, kapot, kapelin, borša, takuin, postole, špigete.
Dok se spremate za spavanje koristite izraze kao: postelja, kušin, lancun, deka, intimela, svića, kantunal, katriga, ponistra, koltrina…
Djeca vole igre riječima, pogađati im značenje. Dok to radite u svakodnevnim životnim situacijama, igra postaje još zabavnija. Pritom djeca usvajaju nove riječi iz čakavskog dijalekta te tako bogatite rječnik djeteta i njegujete baštinu svoga grada.