Ime kamishibai spoj je riječi „kami“, što znači papir i „shibai“ u značenju igrati ili glumiti, pa bi točan prijevod bio papirnato kazalište. Intenzivnije se pojavljuje u Japanu u kasnim 1920-im godinama, a najveću je popularnost dosegla do 50-ih. Bio je popularan sve do izuma televizije, kada je zanimanje za taj oblik gotovo nestalo. Kasnije je oživjelo zahvaljujući umjetnicima, učiteljima, knjižničarima i proučavateljima umjetnosti diljem svijeta.

Kamishibai pripovjedač (gaito) bio je ulični pripovjedač na biciklu, putovao od sela do sela, a na biciklu je bila drvena kutija s karticama (butai) koje su pratile priču. Tako je pripovjedač kombinacijom vizualnih efekata i crteža pripovijedao priču djeci, a tekst je stajao na poleđini kartica. Cilj pripovjedača bio je razveseliti djecu, ali i odrasle ljude. Kamishibai pripovjedači su zarađivali za svoj život prodajući djeci slatkiše, koje su sami izrađivali i spremali u ladice kutije.

Većina kamishibai priča sastoji se od 12 do 16 čvrstih, lijepo ilustriranih kartica, a iako na njihovoj stražnjoj strani postoji tekst, uspjeh same priče ovisi o izlagaču i njegovoj maštovitosti te dramatizaciji. Postoji više vrsta kamishibai kazališta, od jednostavnog koji se sastoji samo od skupa slika, do razrađenog koji može uključivati drvenu kutiju, „kazalište“ u koju su kartice razvrstane te je tako pojednostavljeno pomicanje slika. Među popularnijim oblicima je onaj gaito kamishibai ili ulično papirnato kazalište u kojem je pripovjedač na svom biciklu prevozio veliku drvenu kutiju, odnosno pozornicu. Gledatelje se pozivalo drvenim štapićima pod nazivom hyoshigi. Cijela čarolija kamishibai pripovijedanja započinje otvaranjem vrata drvene kutije, što podsjeća na dizanje zastora u kazalištu na koji smo navikli i koji nam je poznatiji.

Svjetski dan kamishibai pripovijedanja održava se svake godine 7. prosinca, na dan napada Japana na Pearl Harbour, a cilj je prenijeti poruku da svaka priča među ljude treba donijeti mir i zajedništvo.

„Jedan Kamishibai pripovjedač, u obliku haiku pjesme ostavio je citat prilikom zamjene Kamishibai televizijom: Ambijent Kamishibai-a kada pada noć, krijesnice na tamnom uglu ulice. Zaslon se ne može usporediti s time.“ ( Sirotić, 2017. prema Nash, 2009:26)

Engleska skupina Goldfish u DV Koralj je nastavila s projektnim aktivnostima vezanim za Kamishibai, kreiramo poznate priče na kamishibai način, ali i smišljamo neke naše. U blagdanskom duhu i s ciljem poticanja osjećaja zajedništva, zahvalnosti, uveseljavanja drugih, posjetili smo ostale skupine u DV Koralj i vježbali naše kamishibai umijeće. Kamishibai ovisi o kreativnosti pripovjedača, mašti slušatelja, kvalitetnoj priči, a naša djeca sve to imaju i dalje razvijaju.

Korištenjem ove tehnike kod djece se potiče:

  • mašta
  • pozorno slušanje
  • pamćenje u slikama
  • govorne i jezične vještine
  • vještina javnog nastupa

Do novih priča koje su u pripremi, pogledajte kako smo mi obilježili Svjetski dan kamishibaia.

Pripremile: Antonia Radeljak Gudelj, pedagoginja, Ivona Buzov i Anita Kunčić, odgojiteljice

Izvori: https://www.kamishibai-ikaja.com/en/

http://www.kamishibai.com/educators/literacy.html

https://repozitorij.unipu.hr/islandora/object/unipu:1879

Dječji vrtić Marjan posvećuju veliku važnost zaštiti osobnih podataka naših korisnika. Politika zaštite osobnih podataka uređuje način postupanja s informacijama koje Dječji vrtić Marjan obrađuju odnosno prikupljaju prilikom posjeta našoj internet stranici. Napominjemo kako se obrada prikupljenih osobnih podataka temelji na jednoj od zakonitih osnova obrade u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka. Za potpuni tekst Politike zaštite osobnih podataka i politike kolačića molimo Vas da koristite poveznicu niže:
Prihvaćam Pročitaj više
Skip to content