ZAŠTO NE TELEVIZORU?

I prije cijele ove situacije teško je bilo odoljeti da djetetu upalimo televizor ili damo mobitel i ukrademo malo vremena za sebe. Tempo života je ubrzan, zaokupljeni smo s mnogo obaveza koje ne možemo odgoditi. Sada kada smo zatvoreni u kući, nailazimo na sličnu situaciju: treba organizirati rad od kuće, nositi se s cijelim skupom novih izazova, pronaći vrimere za dijete, a sve to nam stvara dodatni stres, strepnju i uzrujanost.

I iako je nastava organizirana putem medija, za djecu mlađe dobi nije preporučljivo provoditi previše vremena ispred ekrana.

Američka akademija za pedijatriju u svojim medicinskim smjernicama iznosi sljedeće preporuke koje su utemeljenje na nedavnim istraživanjima:

Djeca mlađa od 18 mjeseci uopće ne bi trebala biti izložena ekranima.
Za djecu od 18 do 24 mjeseca roditelji bi trebali birati samo kvalitetne medije i gledati ih zajedno sa svojim djetetom, ali u malim količinama.
Za djecu od 2 do 5 godina preporučuje se manje od jednog sata pred ekranom uz roditeljski nadzor.

Istraživanja pokazuju da je prevelika izloženost ekranu kod male djece povezana s većim indeksom tjelesne težine (BMI), teškoćama u jezičnom razvoju, smanjenim kognitivnim razvoj što rezultira lošijim akademski uspjehom.

Kod beba mozak uopće ne može obraditi podražaje koje prima putem ekrana, već ga izlažemo prevelikoj količini informacija koje se mijenjaju velikom brzinom te ih dijete ne može adekvatno obraditi i sve skupa ima štetan utjecaj na njega.

Osim brze izmjene informacija, ekrani štetno utječu na taj način što djeci oduzimaju vrijeme koje bi trebali provesti u pokretu, uvježbavajući svoje mišiće i način na koje se njihovo tijelo pokreće kako bi razvili koordinaciju te usvojili vještine grube i fine motorike te potakli razvoj sinapsi u mozgu.

U nastavku ovog članka nalazi se nekoliko aktivnosti koje možete provoditi s vašim djetetom, a usmjerene su na poticanje govorno jezičnog razvoja, razvoj simboličke igre te vježbe govornih organa.

Evo nekih konkretnih aktivnosti za poticanje govora:

Dječji alias

uzmite neki prospekt, slikovnicu ili pogledajte kroz prozor. Odaberite jedan predmet i opisujte ga, dijete treba pogoditi o čemu se radi. Zatim mijenjate uloge, dijete opisuje a Vi pogađate. Ako se dijete voli natjecati možete postaviti tajmer na munutu, dvije ili tri te osoba dobiva bod ako u navedeno vrijeme uspije dobro opisati predmet. Kad dovoljno uvježbate igru možete igrati bez slikovnog predloška, no za manju djecu je preporučljivo da ga koristite.

Pričam ti priču

otvorite vašu najdražu slikovnicu, nasumično izaberite jednu sliku te započnite priču. Izrecite jednu rečenicu, a zatim vaše dijete nastavlja. Naizmjenično se nadopunjujte dok ne izgradite cijelu priču. Sa starijom djecom možete izrezati različite slike iz časopisa te ovisno o tome koju sliku odaberete treba smisliti priču. Za još veći izazov možete u svakom krugu izvlačiti novu sliku te je ukomponirati u već nastalu priču.

Ja vidim jedno , ti vidiš puno…

ako vaše dijete još nije usvojilo pravilne oblike za množinu možemo igrati igru, “ja vidim jedno, a ti vidiš puno…“ Npr: ja vidim jedan stol,, a ti vidiš puno …. (stolova). Također se možete izmjenjivati. Ovo je dobar način da se obogati vokabular.

Ja skačem, ti skačeš, mi skačemo!!

vrlo slična igra kao prošla no sada smo usmjereni na glagole; da igra bude još zanimljivija možemo izvoditi radnje koje govorimo. Također ovisno o tome koliko dijete zna, možemo mijenjati lica, vježbati samo jedninu ili samo množinu ili pak namjerno mijenjati lica iz kruga u krug kako bi igra bila što zahtjevnija.

Igra je primarni način učenja o sebi, drugima i okolini; univerzalna je, svoj djeci poznata, instinktivna te bitan dio odrastanja i formiranja osobnosti. Djetinjstvo bez igre i druženja s prijateljima je nezamislivo. Dijete kroz igru uči puno brže nego kroz formalne metode podučavanja.

Simbolička igra je igra kad se pretvaramo da je neki predmet nešto što on nije, pa se djeca igraju kuhinje sa par posudica ili se pretvaraju da su princeze ili kauboji bez da su im dostupni rekviziti.

Zajednička igra je savršena prilika za zabavno učenje, pogotovo s manjom djecom!

Komentarima pratite dječju igru, imenujte sve što radi, budite njegov unutarnji glas. No nemojte u potpunosti preuzeti igru, jer ovisno o temperamentu djeteta, ono bi se moglo naljutiti i odustati od igre.

Usputni komentari i opisivanje ne mora biti ograničeno samo na igru. Komentirajte sve svoje radnje, kućanske poslove i uključite djecu da vam pomažu. Zajedno postavljajte pitanja i dajte odgovore zašto se nešto radi na koji način ili na koji način se može riješiti neki problem.

I za kraj jedna priča za vježbu govornih organa: